Aktualnosti iz područja lijekova i farmakoterapije
-
Povezanost antikolinergičkih lijekova s razvojem demencije
Rezultati najnovijih istraživanja objavljenih u znanstvenom časopisu JAMA Internal Medicine, govore u prilog povećanog rizika razvoja demencije kod starijih odraslih osoba koje uzimaju antikolinergičke lijekove.
Procjenjuje se da značajan dio starije populacije koristi ove lijekove u različitim indikacijama. Paradoksalno je da se ti lijekovi najčešće ne uzimaju zbog svog antikolinergičkog učinka već se koriste njihovi drugi učinci. Posebno česta je uporaba antihistaminika, koji se koriste za ublažavanje simptoma alergije i prehlade, drugi antikolinergici koriste se kao pomoć kod nesanice te za liječenje hiperaktivnog mjehura i sl. U skupinu antikolinergičkih lijekova ubrajaju se i triciklički antidepresivi, primjerice amitriptilin ili doksepin, bez obzira da li se uzimaju u niskim dozama za prevenciju migrene ili za ublažavanje neuropatske boli.Najnovije spoznaje o ulozi aspirina u primarnoj prevenciji kardiovaskularnih događaja
Marinko Bilušić, dr.med., spec.kliničke farmakologije i toksikologije
Poliklinika BonifarmPosljednje vrijeme intenzivno se piše o tome kako je „Srušen mit o aspirinu" i kako je upitno njegovo povoljno djelovanje u prevenciji kardiovaskularnih događaja kod bolesnika s prisutnim rizičnim faktorima koji pogoduju nastanku ovih događaja, a koji uključuju povišen krvni tlak, šećernu bolest i povišene masnoće u krvi.
Iako se pozivaju na rezultate velikih i ozbiljnih kliničkih istraživanja, interpretacija tih rezultata u medijima stvara na neki način sumnju da aspirin u biti nije djelotvoran u ovoj indikaciji.
< 1 >
Ostale aktualnosti
-
Da li je konzumiranje većih količina mlijeka u odrasloj dobi korisno ili štetno?
Marinko Bilušić, dr.med., spec.kliničke farmakologije i toksikologije
Poliklinika BonifarmJoš jednom je znanstveno potvrđena narodna istina kako pretjerivanje ni u čemu nije dobro. Naime, ukorijenjeni mit koji se prenosi generacijama kako u preventivnoj tako i u kurativnoj medicini, o tome kako za jače kosti i bolju vitalnost treba piti puno mlijeka, definitivno je doveden u pitanje.
Iako se čini sasvim logična preporuka da bi trebalo uzimati 3 čaše mlijeka dnevno za prevenciju i ublažavanje osteoporoze, s obzirom na idealan omjer esencijalnih sastojaka neophodnih za razvoj kostiju, kao što su kalcij, fosfor i vitamin D, čini se da uzimanje većih količina mlijeka dnevno ipak ne smanjuje rizik prijeloma, štoviše može biti štetno pa čak povećati smrtnost.
Znamo da rezultate istraživanja na životinjskim modelima ne možemo direktno preslikati na ljude, ali značajno je da je kod više životinjskih vrsta dokazano kako kronično izlaganje D-galaktozi uzrokuje brže starenje stanica i njihov kraći životni vijek. A upravo mlijeko je najbogatiji izvor galaktoze, kako u formi monosaharida tako i u kombinaciji s glukozom u formi disaharida laktoze.
< 1 >